Usporedivost s programima inozemnih visokih učilišta
Usvajanje dodatnih znanja struke danas je moguće jedino kroz dodatnu specijalizaciji tijekom studija s naglaskom na praktičkim znanjima, te kasnije u industriji kroz stalnu izobrazbu. Iskustva europskih visokih učilišta su takva da je osnovna praktična znanja za uključivanje u rad moguće usvojiti na 3-godišnjem preddiplomskom studiju, a specijalizaciju na 2-godišnjem diplomskom studiju.
Kao dobar model za Stručni studij strojarstva uzete su pojedine visoke stručne škole (FH = Fachhochshule) u Njemačkoj i Austriji koje su već uređene po Bolonjskom procesu, i to:
1. FH Reutlingen (Njemačka): Od 2003./2004. akad. godine ima studij strojarstva po modelu 3+2, tj. 3 godine za zvanje Bachelor of Science (prije Dipl.-Ing. FH) i nakon toga 2 godine za zvanje Master of Science in Mechanical Engineering.
2. FH Pikanfeld (Austrija, Burgenlad – Gradišće): Od 2004./2005. akad. godine ima također studij Upravljanje energijom i zaštitom prirode (Energie – und Umweltmanagement) po istom modelu kao i FH Reutlingen, s napomenom da na taj model prelaze svi stručni studiji u Austriji.
Kod prilagodbe Bolonjskom procesu te (i druge napr. FH Düsseldorf) visoke stručne škole napuštaju studij za profile Ing. (FH) i Dipl. Ing. (FH), te mijenjaju strukturu studija za profile Bachelor (FH) u 3-godišnjem i Master (FH) u 2-godišnjem trajanju.
Proizvodno strojarstvo
Specijalistički diplomski stručni studij strojarstva, Proizvodni smjer, osposobljava stručnjake za rješavanje najsloženijih inženjerskih zadaća pri projektiranju, razvoju proizvodnje i održavanju. Obvezni kolegiji omogućavaju razvijanje naprednih vještina i znanja iz planiranja, realizacije i kontrole kvalitete proizvodnje te stjecanje znanja vezanih uz strojarske tehnologije i mjerne metode. Studenti proizvodnog smjera osposobljeni su za napredna projektiranja tehnoloških procesa i organizacije proizvodnje, u skladu s potrebama ekspertnih znanja na tržištu rada. Studentima se pruža mogućnost da kroz izborne kolegije stječu specifična znanja iz proizvodnih tehnologija i kontrole kvalitete proizvodnje. U završnom semestru student upisuje završni rad, samostalno ga izrađuje, a njegova je obrana u sklopu završnog ispita preduvjet za završetak studija.
ZNANJE I RAZUMIJEVANJE
-
matematičkih načela i postupaka važnih za strojarsku inženjersku struku,
-
načela važnih za projektiranje, proizvodnju, kontrolu kvalitete i održavanje elemenata strojarskih konstrukcija i sklopova te tehničkih sustava, identifikacije, formuliranja i rješavanja složenih inženjerskih problema izborom odgovarajućih metoda i postupaka pri konstruiranju strojarskih konstrukcija, uređaja i postrojenja,
-
zdravstvenih, sigurnosnih i zakonskih odgovornosti u društvenom i okolišnom kontekstu inženjerskih rješenja,
-
profesionalne etike.
PRIMJENA I ANALIZA
-
stečenih znanja pri projektiranju i konstruiranju složenih projekata u skladu s projektnim zahtjevima, relevantnim normama i zakonima,
-
naprednih znanja važnih za integrirani multidisciplinarni pristup strojarstvu i ostalim tehničkim zadatcima,
-
provođenja ispitivanja zadanom metodologijom.
PRAKTIČNE VJEŠTINE
-
svijest o interakciji tehničkih sustava s društvom i okolišem,
-
sposobnost pretraživanja literature, baza podataka i drugih izvora informacija,
-
korištenje naprednih računalnih metoda pri konstruiranju,
-
korištenje mjerne opreme,
-
izrada i razumijevanje svih vrsta tehničke dokumentacije.
KOMPLEMENTARNE VJEŠTINE
-
sposobnost samostalnog i timskog djelovanja,
-
sposobnost predstavljanja rezultata rada usmeno, pismeno, simulacijom i modelima,
-
sposobnost korištenja komunikacijskih i informatičkih tehnologija,
-
svijest i spremnost za cjeloživotno učenje.
Strojarske konstrukcije
Specijalistički diplomski stručni studij strojarstva, smjer Konstrukcije, osposobljava stručnjake za rješavanje najsloženijih inženjerskih zadaća pri projektiranju, konstruiranju, razvoju proizvodnje i održavanju proizvodnog procesa. Obvezni kolegiji pružaju studentima napredne vještine i znanja iz konstruiranja tehničkih konstrukcija za stjecanje znanja vezanih uz tehnologičnost, integritet i sigurnost mehaničkih konstrukcija. Studenti konstrukcijskog smjera osposobljeni su za projektiranje energetskih, ekoloških i procesnih postrojenja i uređaja, u skladu s potrebama ekspertnih znanja na tržištu rada. Ustrojen je modularno pri čemu se pruža širok izbor specijalističkih sadržaja putem izbora modula, izbornih skupina vezanih predmeta i slobodno izbornih tehničkih predmeta. U završnom semestru student upisuje završni rad, samostalno ga izrađuje, a njegova obrana u sklopu završnog ispita je preduvjet za završetak studija.
ZNANJE I RAZUMIJEVANJE
-
matematičkih načela i postupaka važnih za strojarsku inženjersku struku,
-
načela važnih za projektiranje, proizvodnju, kontrolu kvalitete i održavanje elemenata strojarskih konstrukcija i sklopova te tehničkih sustava,
-
identifikacije, formuliranja i rješavanja složenih inženjerskih problema izborom odgovarajućih metoda i postupaka pri konstruiranju strojarskih konstrukcija, uređaja i postrojenja,
-
zdravstvenih, sigurnosnih i zakonskih odgovornosti u društvenom i okolišnom kontekstu inženjerskih rješenja,
-
profesionalne etike.
PRIMJENA I ANALIZA
-
stečenih znanja pri projektiranju i konstruiranju složenih projekata u skladu s projektnim zahtjevima, relevantnim normama i zakonima,
-
naprednih znanja važnih za integrirani multidisciplinarni pristup strojarstvu i ostalim tehničkim zadatcima,
-
provođenja ispitivanja zadanom metodologijom.
PRAKTIČNE VJEŠTINE
-
svijest o interakciji tehničkih sustava s društvom i okolišem,
-
sposobnost pretraživanja literature, baza podataka i drugih izvora informacija,
-
korištenje naprednih računalnih metoda pri konstruiranju,
-
korištenje mjerne opreme,
-
izrada i razumijevanje svih vrsta tehničke dokumentacije.
KOMPLEMENTARNE VJEŠTINE
-
sposobnost samostalnog i timskog djelovanja,
-
sposobnost predstavljanja rezultata rada usmeno, pismeno, simulacijom i modelima,
-
sposobnost korištenja komunikacijskih i informatičkih tehnologija,
-
svijest i spremnost za cjeloživotno učenje.