Povijest visokog školstva u Karlovcu do 1997.

Šezdesetih godina u Karlovcu su osnovane Viša tehnička strojarska škola (1960.), Viša tehnološka škola kemijskog i kožarskog smjera (1961.), a u Dugoj Resi Viša tehnička tekstilna škola (1961.). Sve te više škole imale su organizacijsku, financijsku i svaku drugu podršku industrije karlovačke regije, za čije su potrebe i školovale kadrove više stručne spreme. U to je vrijeme u Karlovcu postojala i Viša pedagoška škola, a jedno vrijeme i odjel Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Potrebe za stručnjacima bile su velike, industrijski rast ubrzan i Karlovac se razvijao u smjeru visokoškolskog grada, s posebnim naglaskom na tehničke i tehnološke studije. Nešto kasnije, za potrebe Više tehničke strojarske škole sagrađena je posebna zgrada (sadašnja zgrada Veleučilišta u Meštrovićevoj 10) te proširena zgrada dugoreške srednje škole s jednim dijelom uređenim za potrebe studija tekstilstva u Dugoj Resi.

Tijekom sljedećih dvadesetak godina mijenjali su se nastavni planovi i programi škola, organizacijski oblici, broj upisanih studenata, no kontinuitet visokoškolskog obrazovanja nije se prekidao. Prijelomni trenutak bilo je ljeto 1983. godine kada je, prema tada važećim zakonskim propisima, postalo nemoguće samostalno djelovanje viših škola koje su se trebale pridružiti postojećim fakultetima ili ukinuti. Viša tehnička strojarska škola udružila se u Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, a Viša tehnička tekstilna škola u Tehnološki fakultet u Zagrebu (današnji Tekstilno-tehnološki fakultet). Viša tehnološka kemijska škola prestala je s radom, i ta se vrsta obrazovanja ugasila u Hrvatskoj, dok je kožarski dio studija nastavljen pri Tehnološkom fakultetu u Zagrebu (današnji Fakultet kemijskog inženjerstva) još par godina i onda također zamro. Ugasila se i Viša pedagoška škola, a studij zagrebačkog Ekonomskog fakulteta u Karlovcu nije upisao drugu generaciju.

Studij strojarstva u Karlovcu i studij tekstila u Dugoj Resi, u organizaciji matičnih fakulteta u Zagrebu, zamjetno su podigli razinu akademskog rada i dočekali su 1997. godinu i zakonske mogućnosti osnivanja Veleučilišta u Karlovcu kao ozbiljne institucije za organizaciju stručnog studija na svojim područjima. Osim manjeg broja domaćih nastavnika, nastavu su većim dijelom izvodili nastavnici fakulteta, a u njoj su sudjelovali i najistaknutiji stručnjaci iz gospodarstva regije.

Osnivanje Veleučilišta u Karlovcu

Uredbom Vlade Republike Hrvatske (N.N. br. 40/97 od 16. travnja 1997.)  Veleučilište u Karlovcu osnovano je 16. travnja 1997. godine (pa je taj dan i postao Dan Veleučilišta). Za prvog rektora Veleučilišta te godine izabran je prof. dr. sc. Mirko Butković. Sjedište Veleučilišta bilo je u Karlovcu u Ulici Ivana Meštrovića 10, gdje se nalazilo sjedište Strojarskog odjela, dok je Tekstilni odjel imao sjedište u Dugoj Resi. Krajem 1997. osnovan je i Studentski centar i time su upotpunjene osnovne aktivnosti Veleučilišta. U zgradi na navedenoj lokaciji danas se nalazi samo Strojarski odjel, dok su svi ostali odjeli, dekanat i stručne službe, locirani u zgradi Veleučilišta na Trgu J. J. Strossmayera 9.

Povijest zgrade sjedišta Veleučilišta

Zgrada je smještena na sjevernom rubu karlovačke Zvijezde, između šanca te Banjavčićeve i Kraševe ulice. Objekt je tlocrtno utemeljen u 17. stoljeću, a dovršen je početkom 18. stoljeća. Od izgradnje u 17. stoljeću namjena objekta bila je stambena i administrativna, uvijek u vlasništvu vojnih subjekata. Uz sjeverozapadno pročelje zgrade Veleučilišta prema sjeveroistočnom rubu parcele (bivšem Karlovom Bastionu), prostire se vrt Veleučilišta na površini od oko 10890 m2. Vrt je prva parkovno uređena površina u povijesnoj Zvijezdi koja je vidljiva već 1752. godine. Godine 2003. godine  vrt darovnicom Ministarstva obrane prelazi u vlasništvo Veleučilišta u Karlovcu.

Ustrojstvo Veleučilišta od 1997. godine do danas

Velikim naporom zaposlenika, Veleučilište je uspjelo dobiti dopusnicu za osnivanje još tri odjela i upis studenata u tri nova stručna studija. Tako su akademske godine 2000./2001. s radom počeli Prehrambeni odjel, Odjel lovstva i zaštite prirode i Odjel sigurnosti i zaštite. Već 2003., na Veleučilištu se upisuje i prva generacija studenata i to na stručni studij Ugostiteljstvo na novoosnovanom Odjelu ugostiteljstva koji je 2005. preimenovan u Poslovni odjel. Iste godine otpočela je i nastava na izvanrednom studiju Sigurnost i zaštita u Dugoj Resi. Dopunom studija Strojarstvo otvorila se mogućnost stjecanja visoke stručne spreme na Veleučilištu u Karlovcu. Studenti koji su akademske godine 2003./2004. diplomirali na stručnom studiju Strojarstvo, kao i oni iz ranijih generacija, nakon stjecanja više stručne spreme i zvanja inženjera strojarstva mogli su kroz izvanredni stručni studij nastaviti četvrtu godinu studija i steći visoku stručnu spremu i zvanje diplomiranog inženjera strojarstva.

Tijekom akademske godine 2004./2005. provedena je reorganizacija studija na Veleučilištu u skladu s načelima Bolonjske deklaracije. Svi studijski programi (uključujući i novopredložene) prošli su postupak stručnog ocjenjivanja i dobivene su dopusnice za rad na sljedećim studijskim programima: stručni studij Strojarstvo, specijalistički diplomski stručni studij Strojarstvo, stručni studij Tekstilstvo, stručni studij Mehatronika, stručni studij Prehrambena tehnologija, stručni studij Lovstvo i zaštita prirode, stručni studij Sigurnost i zaštita, stručni studij Ugostiteljstvo i specijalistički diplomski stručni studij Poslovno upravljanje. Od akademske godine 2008./2009. na Veleučilištu se izvodi stručni studij Sestrinstvo u organizaciji Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci.

Nakon dr. sc. Mirka Butkovića, na čelo Veleučilišta dolazi prof. dr.sc. Antun Alegro i kao dekan ostaje na toj funkciji od 2005. pa sve do mirovine 2010.  Godine 2010. novim dekanom postaje dr.sc. Branko Wasserbauer, prof. v. š., kojem Stručno i Upravno vijeće povjerava dva mandata.

Od 2010. godine pa do današnje 2022. vidljive su i velike infrastrukturne promjene. Naime, u najužoj gradskoj jezgri uređen je kampus. Stare povijesne građevine prilagođene su potrebama izvođenja nastave i cjelodnevnog boravka studenata. Posebno se ističu zgrade Studentskog doma i suvremenih strojarskih i kemijskih laboratorija. To je i vrijeme izrade dotada zasigurno najvećeg materijalnog pothvata Veleučilišta – projekt Atrij znanja  - koji je predviđao natkrivanje središnjeg atrija sa svrhom nadogradnje znanstveno – istraživačkih kapaciteta u području prehrambene tehnologije, odnosno pivarstva. Projekt je uključivao i izgradnju suvremene knjižnice koja bi se smjestila u dotad neiskorištenom tavanskom prostoru.

Godine 2018. Veleučilište je izabralo prvu dekanicu dr. sc. Ninu Popović.  Mandat dekanice obilježila je provedba i dovršetak infrastrukturnog projekta Atrij znanja (2021. godine) u okviru kojeg je rekonstruirana 350 godina stara glavna zgrada Veleučilišta te su značajno unaprijeđeni obrazovni i znanstveno-istraživački kapaciteti Veleučilišta. Opremljeno je i stavljeno u funkciju deset praktikuma i kabineta u svrhu znanstvenog istraživanja i provedbe inovativnih oblika nastave, uređena je knjižnica s čitaonicom, uređen je prostor kemijskog, mikrobiološkog i senzornog laboratorija, proširena je i uređena mini pivovara, natkriven i uređen atrij Veleučilišta.

Istodobno s rekonstrukcijom glavne zgrade uslijedio je i infrastrukturni projekt Energetska obnova zgrade na adresi Ivana Meštrovića 10 u Karlovcu koji je u partnerstvu s Gradom Karlovcem završen uspješno pa i prije predviđene 2020. godine.

Godine 2019. Veleučilištu su izvršeni prijenos i darovanje dvije nekretnine (RH, Ministarstvo državne imovine) Bosanskog magazina i stare Vojne bolnice u Zvijezdi, a u svrhu proširenja kapaciteta studentskog doma i izgradnje restorana studentske prehrane. Za obje nekretnine ishođena je građevinska dozvola te će njihova rekonstrukcija dodatno doprinijeti poboljšanju životnog standarda studenata. 

Od 2021. godine na čelu Veleučilišta nalazi se Ivan Štedul, v. pred.